Tko upravlja našim raspoloženjem? Kemija u glavi i mozak na krivom update-u

Povodom 150 godina Gimnazije Bjelovar, u sklopu projekta „Naši bivši učenici –
današnji znanstvenici“, profesorica Ankica Fusić pozvala je bivšu učenicu dr. sc. Mirnu
Petković Didović. Posjetila je našu školu u ponedjeljak, 4. svibnja 2026., s temom „Tko
upravlja našim raspoloženjem? Kemija u glavi i mozak na krivom update-u“.
Predavanje je započela kratkim uvodom o sebi. Dr. sc. Mirna Petković Didović je iz
Bjelovara. Nakon završene gimnazije odlazi u Zagreb na Prirodoslovno-matematički fakultet,
Kemijski inženjerski smjer. Nakon završenog PMF-a zapošljava se u Rijeci te odlazi na
doktorat i postdoktorat u Pariz. Od 2013. godine radi na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Njezino predavanje upoznalo je učenike s četiri vrlo bitne molekule u našem tijelu, a
to su dopamin, oksitocin, serotonin i endorfini (DOSE). Te su molekule neurotransmiteri.
Dopamin (često nazvan i „hormonom sreće“) ključan je za želje, iščekivanje ishoda i
motivaciju; on tjera na rizik i istraživanje. Oksitocin jest glavni razlog opstanka Homo
sapiensa jer služi za bliskost, pripadanje i suradnju s bliskim, ali i ne toliko bliskim ljudima.
Upravo su bliske veze s ljudima koji nisu bliski rod omogućile razvoj čovjeka kao vrste.
Serotonin je zaslužan za smirenje, sigurnost i stabilnost, a endorfini za olakšanje neugode i
smanjenje boli.
U današnje vrijeme dolazi do problema: „signali za navedene molekule umjetni su i
evolucijski nenormalni“. Molekulama poput dopamina previše smo izloženi u današnjem
svijetu, čime se gubi osjetljivost sustava, pada koncentracija i sl. Slično je i s ostalim DOSE
molekulama. Naime, mi živimo u modernom svijetu, ali imamo paleolitski mozak.
„Naše tijelo je savršen stroj, ali ne za današnje vrijeme.“

Naša gošća objasnila je i kako poboljšati rad DOSE molekula, odnosno poboljšati
svoje raspoloženje. Za dopamin je dobro ne koristiti mobitel odmah nakon buđenja, već biti
izložen Suncu, razgibati se i polako pojesti doručak. Za oksitocin potrebno je pomoći
drugome, zagrliti i voljeti. Za serotonin nužno se opustiti, u čemu mogu pomoći vruće kupke
ili gledanje nečega što će nas nasmijati. Za endorfin potrebno je biti fizički aktivan. Cilj nije
isključiti DOSE molekule, nego ih ponovno koristiti za ono za što su napravljene.
„Ako dopamin ima cilj,
oksitocin ima ljude,
serotonin ima ritam
i endorfini imaju napor:
raspoloženje se stabilizira samo.“

Tekst: Matija Lončarević, 3. a
Fotografija: Damir Maretić, prof., Matija Lončarević, 3. a, Paola Tomanovski, 4. d