Šarolikost jedinstva

U petak 12. travnja 2024. godine u kupoli Gimnazije Bjelovar učenici i njihovi gosti iz SŠ „Ivan Švear“ iz Ivanić Grada te gosti iz Bjelovara prigodnim su programom obilježili Svjetski dan Roma.  

            Svjetski dan Roma obilježava se 8. travnja u čast Prvog kongresa Roma, održanog 8. travnja 1971. godine u Londonu koji se smatra jednim od najvažnijih datuma u povijesti Roma. Kao jedne od najvažnijih odluka bile su one o prihvaćanju romske zastave i službene himne. Čak i u 21. stoljeću postoji nepravda poput kršenja ljudskih prava prema Romima, stoga je Svjetski dan Roma dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju.

            Program naziva „Šarolikost jedinstva“ započeo je videoreportažom „Biti čovjek” u kojem protagonisti – Romi iz Bjelovara (Mihaela Đurđević, Leonardo Đurđević, Josip Rovišćanec) svjedoče o osobnim iskustvima iz perspektive svoje nacionalnosti. Potom su učenici 4. a razreda Gimnazije Bjelovar – Marko Vladić i Dorotea Vuk informirali auditorij o stereotipima i diskriminacijom s kojom se Romi danas susreću u svijetu, ali i kod nas. U prezentaciji je težišnica stavljena na Romkinje koje su uspjele u Hrvatskoj, usprkos diskriminaciji s kojom su se susrele. Bilo je riječi i o svjetski poznatim Romkinjama koje imaju uspješne karijere (Severina Lajtman, Selma Selman, Ethel Brooks).

            Da predrasude i diskriminacija prema manjinskim skupinama sežu u dublju ljudsku povijest, zorno su predstavile učenice 2. a razreda Gimnazije Bjelovar (Iva Čurćija, Sara Komljenović, Lucija Piragić i Luna Rendulić) u prezentaciji Romi u II. svjetskom ratu.

            Svima nama, ali vjerujemo i široj javnosti, manje je poznata činjenica da ima dosta osoba iz domene filma i kazališne scene, koje su bile i jesu popularne, ali mi za njih ne znamo da su porijeklom Romi. Kroz ovu prekrasnu temu naziva „Romi u kinematografiji” provele su nas učenice 4. a razreda Gimnazije Bjelovar: Antonija Jolić i Laura Grine. U prezentaciji je spomenuta ikona nijemog filma, legendarni Charlie Chaplin, koji je za života bio i glumac i režiser i scenarist. Potom, spomenut je i poznati hollywoodski glumac Yul Brynner iz filma Veljka Bulajića „Bitka na Neretvi”. Romske nacionalnosti su i poznati britanski glumac Bob Hoskins („Brazil“, „K’o je smjestio zeki Rogersu“ itd.), te kazališni redatelj Rahim Burhan i američka glumica poznata po senzualnom svlačenju rukavica, riječ je naravno o Riti Hayworth.

            Da su osobe romskog porijekla zastupljene i u književnosti, govorile su nam učenice 4. a razreda Gimnazije Bjelovar Lukrecija Ćuk i Lucija Palatinuš. Zanimljiva je činjenica da se Miguelu de Cervantesu Saavedri, osim židovskog porijekla pripisuje i romsko, koji je u svjetsku književnost zapaženo i plodonosno unio i romsku tematiku (pripovijetka „La gitanilla“, 1613.). Zanimljiva je činjenica da postoje romski pisci koji su pisali tekstove i pjesme o periodu holokausta. Jedna od njih je Ceija Stojka, Romkinja iz Austrije koja je preživjela logore u Auschwitzu, Ravensbrucku, Bergen-Belsenu. Potom su spomenuti književnici diljem svijeta: Veijo Baltazar (Finska), Bronislawa Wajs (Poljska), Roland Lee (Kanada), Mateo Maximoff (Francuska), Hedina Tahirović Sijerković (BiH), koji pišu o romskom jeziku, običajima, osobnom iskustvu, književnost i dr. Zanimljiva je i interesantna činjenica da su hrvatski književnici također bili inspirirani romskim životom i običajima te o njima pisali. Tako Mikša Pelegrinović već u 16. stoljeću u djelu „Jeđupka“, zbirka maskerata, prikazuje lik jedne Romkinje (Jeđupka), koja gata i proriče sudbinu                jednoj uglednoj dubrovačkoj gospođi. Zatim, Josip Kozarac u djelu „Tena“ piše o Romkinji koja pomaže zlostavljanoj seljanki. A. G. Matoš 1913. godine spominje Rome u djelu „Obična šetnja“.  A za značajnije i svima nama dobro poznato djelo Ivane Brlić-Mažuranić „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“, manje se zna da joj je inspiracija i nadahnuće bila jedna šetnja Slavonskim Brodom u siječnju 1912. godine, gdje je naišla na manje romsko naselje i tamo vidjela u kakvim teškim uvjetima žive Romi.  

            Nakon zanimljivih prezentacija učenika/ca Gimnazije Bjelovar, učenice 2. a razreda SŠ „Ivan Švear“ iz Ivanić Grada Matija Milčić i Mija Ćosić, oduševile su auditorij i same goste prikazom  života i običajima Roma.

            Na samom kraju Marko Vladić, učenik Gimnazije Bjelovar, u intervjuu s gostom Goranom Đurđevićem, vodio je razgovor o knjizi „Povijest i običaji autohtonih hrvatskih Roma-Lovara“. Osim što je autor navedene knjige, gospodin je i vlasnik Romske etno-kuće u Maglenči kod Bjelovara, koju vodi zajedno sa suprugom Slađanom.

            Sam program vodile su učenice 4. a razreda Gimnazije Bjelovar Klara Aušperger i Dora Kozić. Profesorice koje su pripremale učenike/ce i organizirale program u Gimnaziji Bjelovar su Biljana Barišić Mudri, Melita Štimac i Željka Holjević, a u SŠ Ivan Švera Ivanić Grad profesorica Dubravka Horvatić. Profesorice su ponosne i zadovoljne što imaju priliku raditi s tako talentiranim i vrijednim učenicima/ama.

Sve mentorice navode da je ovakav način učenja i prezentiranja projekata veliki pomak u pozitivnom smjeru u promjeni percepcije u samoj svijesti, kako kod učenika tako i kod odraslih članova našega društva, i to u domeni prevladavanja još uvijek prisutnih predrasuda prema manjinama, u ovom primjeru prema Romima.