Grad Vukovar, ujedno i spomenik Domovinskog rata, prilikom velikosrpske agresije na Hrvatsku ostao je oštećen i razoren, te 18. studenog, 1991. ujedno i pokoren. Tisuće stanovnika napustilo je svoje domove u strahu za vlastiti život dok su se njihovi najmiliji borili za slobodu za kojom su svi očajno preklinjali. Ratnici ugaslih aureola padali su jedan po jedan pod srpskom šakom, bez ijedne riječi, bez ijednog zvuka. Vapaj djece koja su trebala krenuti u školu zavukla su se u pukotine raketiranih domova u kojima su se nekad isti smijali i veselili svojim životnim blagodatima. Prah, ruševine, bol i mržnju nanio je okupator. Od svega, ostale su samo uspomene….

Vukovarske bolnice bilježile su konstantan porast ranjenih koji su pristizali na bolničke krevete. Ogoljelim hodnicima prostirale su se suze, krv i znoj, što osoblja, što civila, a borba za opstanak sjala je u očima svakog pojedinca. U utrobi surovog grada plakala su djeca, stari i mladi, pozdravljali se sa prošlošću i patničkim korakom kretali u novo, nepoznato.

Ponosno i stasito stajali su naši heroji jedan do drugoga, kao jedno, kao braća. Igrom okrutne sudbine, velik ih je broj palo u ruke đavla, te su svoj život okončali pod teretom automatskog  oružja nemilosrdnog  neprijatelja.

Prostorom hangara lebdjeli su zvuci ispaljenih metaka, čuli se jecaji i uzdasi osakaćenih tijela koja se nisu bojala sljedećeg koraka Srbina krvnika. Žamor kamionskih guma obavijala su oranice obasjane svijetlošću noći punog mjeseca i pristizale pred hangarska vrata, gdje su sa „povorkom križnog puta“ kretali put zagrljaja smrti. Te noći, nama danas poznato tlo Ovčare, „progutalo je“ 261 dušu šaptom palih hrvatskih boraca. 261 zvijezda i bezbroj srca plamti za naše junake i čuva njihov čin od zaborava.

Memorijalno groblje odiše hladnim zadahom spomenika pod kojima leže naši heroji, bijelim križevima stotine anđela polomljenih krila koji kucaju na božja vrata prije no se ovakvo zlo više ikada ponovi, jer, povijest se ponavlja.

         Djeca bez očeva, majke bez sinova, žene bez muževa….Svojim su životom grad Vukovar i njegovi  „čuvari“ platili cijenu danas slobodne Republike Hrvatske. Mučeni, pogubljeni i brisani sa „lica zemlje“ – to je bila cijena opstanka! Tlo polito krvlju vena koje su nekada čuvale hrabro hrvatsko srce, danas živi životom i zahvalom za spokojan život koji nam je omogućen.

Prolazeći tako između mnogih stranaca stazom u bezdan, ne bojimo se budućnosti jer znamo da  imamo ono što smo uvijek imali – ponos i slobodu. Tisuće se svijeća ugasilo, tisuće nas ih je napustilo. Od zaborava uvijek čuvani!

                                                                                                                    Ivana Sabolović, 4.a

[Show as slideshow]

12►

         U ranim jutarnjim satima, autobusi su krenuli sa bjelovarskog kolodvora odvozeći 150 učenika put Slavonije. Nakon četverosatnog putovanja, konačno smo stigli na odredište, te se bez većih pauza prepustili ratnom veteranu koji je ujedno bio i vodič puta. Dobivajući tako informacije iz prve ruke, uz pratnju vizualnih i  auditivnih slika, jasno se mogla stvoriti predodžba ondašnjeg stanja, što u gradu općenito, što među ljudima. Kako bi nam se povijest na neki način ponovila (jer, povijest se ponavlja! ),  puštani su nam video isječci te reportaže na kino platnima u franjevačkom samostanu kod crkve Sv. Filipa i Jakova. Nakon potresnih snimaka, uputili smo se u crkvu u kojoj su nas veterani vratili 20 godina unatrag opisujući svoje doživljaje i utiske ratnih razaranja na već spomenutom mjestu. Razgledavajući tako prostor u i oko crkve, moglo se zaključiti da razorna djelovanja nisu štedjela nikoga i ništa…

Naše sljedeće odredište bila je bolnica- muzej koja je imala najveći utisak na cjelokupni doživljaj ovakvog putovanja. Osim što nam je osoblje bolnice jasno predočilo grotesknu i surovu istinu koja je obilazila hodnike u samom ratu, imali smo priliku vidjeti, čuti i postaviti se u „kožu“ ondašnjih pojedinaca koji su spas tražili u toj istoj bolnici. Voštane figure, sprave za pružanje pomoći, prostorije i općenito atmosfera, uvelike su pripomogle da se koža naježi. Dugačkim, hladnim hodnikom  bili su ocrtani zidovi izgubljenih duša,  tri prostorije odisale su uzdasima i jecajima u zraku, a posljednja i najvažnija prostorija „čuvala je“ duše od zaborava u svoja 3 plamena bijelih svijeća.

Na stazi do hangara ispreplitale su se vojarne, stožeri te logori , što naši, što agresorski. Veliku pažnju mamila je vojarna sa tenkovskim i topovskim postrojbama sa koje je granatirana već spomenuta bolnica. Kako smo pristizali hangaru ( „ustanova“ u kojoj su agresorske postrojbe dovele zatočenike iz bolnice, mučili ih, te odvozili dalje na „križni put“ sa kojeg se više nikada nisu vratili ) adrenalin je sve više rastao. Adrenalin koji se ubrzo pretočio u strah i tugu… Zidovi ocrtani uspomenama na poginule, plamteće svijeće, čahure metaka ugravirane u pod,  ustakljeni predmeti posljednje nađeni kraj trupala ubijenih, tišina, trepet i ništa više! Kako bi predodžba bila još jasnija, 150 osoba uputilo se poljskim putem do mjesta sa kojeg se naši heroji više nikada nisu vratili- Ovčare.  U tuzi i empatiji pomolili smo se nad tisuću i jednom krunicom obješenom preko križa i 261 dušom koja  je na ovom polju nestala sa lica zemlje.

Ono što je trebalo predstavljati šećer na kraju ovo izleta bio je odlazak na Memorijalno groblje ( prva najveća masovna grobnica nakon II. Svjetskog rata ) na kojemu smo uz spomenik Domovinskog rata ( 4 kamena bloka koja sa svih strana zajedno čine križ  )  vidjeli 938 bijelih križeva od kojih svaki simbolizira 1 žrtvu. Ovdje su pokopane cijele generacije, mladost Vukovara i iz svih krajeva Hrvatske.

Sivi grobovi na drugoj strani označavaju civile, dok crni branitelje. Ovdje od vodećih vojnih lica koje se borilo za domovinu moramo spomenuti generala Blagu Zadra. Memorijalno groblje jedno od je najposjećenijih destinaciji na tlu Republike Hrvatske na čijim se spomenici često vrše polaganja vijenaca, održavaju mise te posvete. Budući da nam je ovaj veličanstveni trenutak bio uskraćen prvim kapima kiše, doživljaji  su ostali u zraku, nad križevima, na nebu  na kojem se vije parola „Nikad nas ne zaboravite!“

         Kao maturanti Gimnazije, zahvalni smo na ovom doživljaju i predodžbi koja na papiru ne vrijedi ništa. Vratili smo se svojim domovima puni pozitivnih i negativnih utisaka koje nam je jedan grad mogao dati.

Očuvajmo ga od zaborava!

[Show as slideshow]

                                                                                                                                 Ivana Sabolović, 4.A

Učenica Barbara Dijanović (2.c) osvojila je 5., a učenica Petra Remenarić 9. mjesto u kategoriji pisane provjere znanja.

Čestitamo!

Vaš Ravnatelj

Tomislav Piršljin, 1.c – 15.

Toni Marko Peša, 1.d – 17.

Dora Milaković, 2.b – 18.

Edvin Brusač, 3.e – 5. mjesto

Kategorija samostalnih radova:

Jerko Meštrović, 1.b – 5. mjesto

Filip Šklebar, 4.d – 1. mjesto

Učenici su bili u pratnji mentorica Tanje Mamić i Ankice Fusić.

• 98-366 Networking Fundamentals
• 98-349 Windows Operating System Fundamentals

Unutar inicijative za sve zainteresirane učenike osigurane su i besplatne pripreme za polaganje certifikacijskog ispita i probno predtestiranje koje je preduvjet za uspješan izlazak na certifikacijski ispit.

Sve informacije, vremenski raspored odvijanja aktivnosti, kao i prijava nalaze se na web stranicama www.racunarstvo.hr/mta.

Dodatne informacije potražite u ovom dokumentu!

Pristupanje programu je besplatno i odvija se prihvaćanjem sudjelovanja kroz unos informacija o koordinatoru i školi na web stranicama www.racunarstvo.hr, te ne postoje formalne obveze osim provođenja i sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima na promociji karijera u informatici, za koje škola i nastavnici imaju interes. Više informacije možete saznati u ovom dokumentu!

Alen Andrašek zasluženo je i samouvjereno osvojio prvo mjesto s ukupno 46 od maksimalnih 50 bodova.

Nadamo se da će ovaj fantastičan rezultat potaknuti i ostale učenike naše škole da se dogodine uključe u ovo natjecanje i svojim trudom i radom pokažu da ništa nije nemoguće!

Slike i dojmove s državnog natjecanja iz informatike možete pogledati na službenim stranicama Infokupa.