Projekti

Projekt Ruđer Bošković

E-mail Ispis PDF

U četvrtak, 18. svibnja 2017. u kupoli je svim učenicima Gimnazije prikazan projekt JOSIP RUĐER BOŠKOVIĆ. Projekt je trajao od 13. veljače do 18. svibnja 2017. Naime, 13. veljače 1787. godine umro je Josip Ruđer Bošković pa se ove godine obilježava 230-ta godišnjica njegove smrti. Za dan prezentacije projekta odabrali smo 18. svibnja jer je na taj dan 1711. u Dubrovniku rođen Ruđer Bošković. Nastojali smo učenicima prikazati svestranog    Boškovića, najistaknutijeg znanstvenika svoga doba, jednog od najvećih umova 18. stoljeća., koji je svojim dostignućima na području matematike, fizike, astronomije i filozofije stekao svjetsku slavu. Ruđer je bio i pjesnik, graditelj i arheolog, teolog i putopisac, pravi „homo universalis“. Začetnica projekta bila je knjižničarka, a njegovoj provedbi pridružili su se profesori matematike Mirta Đurašević i Blanka Iličić, fizike Lidija Šarić i Vladimir Božoki,  geografije Mirjana Trogrlić Laszlo i Zvonimir Biškup, hrvatskog jezika Kristina Kraljić i vjeronauka Andrea Pratnemer. Naravno, ništa se ne bi napravilo bez naših učenika koji su vrijedno radili u radionicama ili, istražujući različite aspekte Boškovićevog djelovanja, pripremali prezentacije.
Naši maturanti glumili su u igrokazu koji je o Ruđeru napisala profesorica Iličić, a učenike koji su u geogebri prikazali konike vodila je profesorica Đurašević. Učenici su pod vodstvom profesora Božokija predstavili Boškovića kao preteču kvantne fizike. Profesorica Šarić bila je mentorica učenicima koji su proučavali Boškovića  astronoma. Putovanje od Carigrada do Poljske po scenariju profesorice Trogrlić Laszlo odglumili su Miran Topljak i Petar Tomić, a Ruđera kartografa i geometra prezentirale su učenice koje je pripremio profesor Biškup. Bošković je u svoje doba bio poznat i kao pjesnik. Učenici su nas pod budnim okom profesorice Kraljić upoznali s njegovim pjesničkim dosezima. Boškovića isusovca i njegovo poimanje Boga približila nam je profesorica Pratnemer sa svojim učenicama. Bošković je bio graditelj i arheolog, o tome su učenice s knjižničarkom napravile prezentaciju. Nadamo se da su učenici proširili svoje znanje o jednom od najvećih umova poniklih na našem tlu.


Ažurirano: Ponedjeljak, 29 Svibanj 2017 21:33

Projekt Barok

E-mail Ispis PDF

Ove školske godine u našoj se školi provodi Projekt BAROK. Manja grupa učenika je 27. travnja 2017., s mentoricama profesoricama Vesnom Krgović i Zdenkom Venus-Miklić, posjetila Gornju Petričku, Samaricu i Čazmu. Cilj terenske nastave bio je proučiti oltare,  bisere baroknog kiparstva u našem zavičaju.
Makadamskim putem stigli smo do sela Gornja Petrička, koje se, okruženo šumom i zelenim livadama, smjestilo na obroncima Moslavačke gore. Na uzvisini u sredini sela nalazi se jednobrodna kapela  sv. Petra i Pavla, zaštitnika sela. Do 1780. kapela je dobila današnji kasnobarokni izgled. Presvođena je, dobila je pjevalište i dozidana je sakristija i visoki istaknuti zvonik na pročelju. Kapela je spomenik kulture i pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda.
Nakon jednostavne vanjštine, zadivilo nas je blještavilo i barokno obilje glavnog oltara, te bočnog oltara Bezgrešne Marije. Nastali su oko 1766. god., a njihov autor je Franjo Risner, kipar koji je izradio brojne oltare provincijskih crkava i kapela od Zagreba do Podravine.  U kapeli se nalaze i dobro očuvane orgulje koje su donesene iz crkve u Samarici.
Put nas je dalje vodio u Samaricu, u posjet crkvi Sv. Katarine koja, smještena na uzvišenoj gradini, dominira neposrednom okolicom. To je jednobrodna srednjovjekovna barokizirana građevina sa zaobljenim svetištem i vitkim zvonikom na pročelju. U unutrašnjosti je gotovo u cijelosti očuvan inventar iz doba baroka. Glavni oltar sv. Katarine koji ispunjava svetište, monumentalno je djelo iz 1744. i pravi barokni dragulj u ovom zabitom dijelu Moslavačke gore. Unatoč mnoštvu ukrasa, oltar ne daje dojam provincijalne prenatrpanosti. Njegovu vrsnoću potenciraju brojni kipovi, osobito svetice, po tri sa svake strane, koje prate sv. Katarinu. Osobito su privlačni njihovi kostimi s mnoštvom pomodnih detalja preuzetih s odjeće onodobnih velikašica. Lijevo od trijumfalnog luka je pokrajnji oltar sv. Elizabete, a desno sv. Mihaela. Oltar sv. Obitelji, smješten na lijevoj strani lađe, primjer je rokokoa iz druge polovine 18. st. Barokna propovjedaonica iz sredine 18. st. ukrašena je skulpturama crkvenih otaca. Zahvaljujemo profesorici Katici Šarlija iz OŠ Ivanska koja nam je omogućila obilazak crkava a na kraju nas je i nahranila. I crkva sv. Katarine je spomenik kulture i pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda.


Putujući prema Čazmi upoznali smo čuvene moslavačke šume, nekada glavni izvor prihoda i  zaposlenja velikog broja stanovnika.  Pred crkvom sv. Marije Magdalene dočekala nas je kustosica Jadranka Kruljac-Sever koja nam je  ispričala povijest Čazmanskog kaptola i crkve. Od brojnih srednjovjekovnih crkava koje se spominju u Čazmi, očuvana je samo župna crkva sv. Marije Magdalene. To je trobrodna romaničko-gotička crkva s četverokutnim svetištem, s transeptom i dva bočna zvonika na pročelju. Barokizacijom je crkva u 18. st. dobila svodove i oltare, rad domaćih majstora. Upravo nas je proučavanje tih oltara, uz propovjedaonicu i orgulje, dovelo u Čazmu.
Glavni oltar sv. Marije Magdalene nastao je 1725. godine i nije se mnogo promijenio od vremena nastanka. Oltar je odličan primjer kako je osrednji pokrajinski kipar pomoću maštovitih oblika arhitektonske konstrukcije i vješto rezbarene ornamentike skrio formalne slabosti kipova. Donator je najvjerojatnije čazmanski župnik Ivan Jambreković. U crkvi se nalaze i brojni pobočni oltari: oltari Ivana Krstitelja i Bezgrešne stoje uz trijumfalni luk, uski su i visoki, prilagođeni zidu. Nakon Jambrekovićeve smrti (1757.) postavljen je oltar Žalosne Marije (Doloroze) te jednako komponirani oltari posvećeni sv. Duhu i sv. Roku, a 1765. i onaj sv. Triju kraljeva. Posljednji postavljeni oltar (oko 1780.) jest oltar Muke Kristove koji nosi stilske karakteristike vrlo kasnog rokokoa. Ispod oltara je barokni stipes koji u svojoj unutrašnjosti krije zanimljiv i rijedak prizor Čistilišta.
Župnik Jambreković dao je napraviti i novu propovjedaonicu, remek-djelo baroknog drvorezbarstva u čazmanskoj crkvi. Svi njeni dijelovi - stepenište, govornica i krović – penju se uz snažni pilastar lađe, prianjaju uz njega, a dijelom i uvlače taj zidani element u svoju kompoziciju. Ikonografski program propovjedaonice osmislio je sam župnik, a površinu je kipar (Stjepan Severin) prekrio bujnom i maštovitom ornamentikom.
Nove orgulje postavljene su na kor 1767. Dvodijelno kućište ukrašeno je virtuozno rezbarenim ornamentima i ubraja se među najljepše iz tog vremena. I ova crkva je spomenik kulture i pod zaštitom je.

Ažurirano: Ponedjeljak, 29 Svibanj 2017 21:33

Projekt „ „Tragom naših preporoditelja““

E-mail Ispis PDF

Od veljače do travnja 2016. godine u Gimnaziji Bjelovar provodio se projekt „Tragom naših preporoditelja“.  Moto Projekta bili su Preradovićevi stihovi: Narod samo koji mrtve štuje, na prošlost i budućnost snuje. Istraživanjem na području Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, gdje je živjelo i radilo devetero preporoditelja, željelo se učenike potaknuti na upoznavanje s ljudima koji su svojim djelovanjem obilježili 19. stoljeće. Najveći dio Projekta odvijao se na terenu. Naime, sudionici su imali priliku posjetiti mjesta u kojima su naši preporoditelji rođeni, radili i živjeli.
U istraživačkom radu, uz knjižničarku Zdenku Venus-Miklić, profesorice hrvatskoga jezika Kristinu Kraljić i Marinu Šramek, glazbene umjetnosti Vesnu Krgović i povijesti Terezu  Grgičin, sudjelovali su i učenici drugih i trećih razreda bjelovarske gimnazije. Kako bi se upoznali sa životom i djelovanjem preporoditelja tijekom veljače učenici su u školskoj, Narodnoj knjižnici i Gradskom muzeju u Bjelovaru pretraživali literaturu i pronalazili podatke o ličnostima zastupljenima u Projektu.
Prvo odredište naših istraživača bio je potkalnički kraj. Tako su se 29. veljače uputili u Gornju Rijeku, točnije u tamošnju osnovnu školu koja nosi ime hrvatske primadone Sidonije Erdödy Rubido. Škola ima spomen-sobu posvećenu Sidoniji u kojoj je ravnatelj škole Darko Zvonar govorio o njezinom doprinosu u buđenju nacionalne svijesti, životu i djelovanju u Gornjoj Rijeci. Posjetili su i župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije uz koju se nalazi Sidonijin grob te zapušteni dvorac Erdödy Rubido. Istraživače je put dalje vodio u Križevce, u Gradsku knjižnicu Franjo Marković. Ravnateljica Marjana Janeš-Žulj održala je prezentaciju o značaju Ljudevita Vukotinovića kao osnivača Ilirske čitaonice u Križevcima. Knjižnica čuva izvornike Vukatinovićeva izdanja, koja su učenici mogli pogledati. Nakon toga uputili su se u Gradski muzej u kojem je kustos Ozren Blagec govorio o Vukatinovićevom životu i radu u Križevcima.
Projekt je nastavljen 10. ožujka posjetom Virju i Grabovnici. U Virju je cilj bio upoznati se sa životom glazbenika i pjesnika Ferde Rusana, koji je veći dio života proveo u tom podravskom mjestu te ostavio dubok trag u kulturnom, obrazovnom i gospodarskom pogledu. U Virju već duže od 130 godina djeluje HPD „Ferdo Rusan“, a domaćin našim istraživačima bio je predsjednik Društva Davor Bušić. U Grabovnici, rodnom mjestu hrvatskog pjesnika Petra Preradovića, sudionici su imali priliku posjetiti njegovu rodnu kuću, koja je obnovljena i 1968. godine dobila status muzeja.
Posljednji dio terenske nastave odvijao se 18. ožujka u Koprivnici. U OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ sudionike je ugostila knjižničarka Luca Matić. Učenice osmog razreda prezentirale su svoj rad o Antunu Nemčiću, piscu najpoznatijem po putopisima. Na putu do Gradskog muzeja naši istraživači imali su prilike prošetati pokraj Nemčićeve kuće. Kako bi što više saznali o preporoditelju i glazbeniku Fortunatu Pinatariću uputili su se u Umjetničku školu u Koprivnici, koja po njemu i nosi ime. O radu tog plodnog skladatelja i orguljaša govorila je ravnateljica Arijana Šandl. Bilo je to i posljednje odredište terenskog istraživanja.
Kako bi sve učenike Gimnazije Bjelovar upoznali s Projektom, 5. travnja 2016. u kupoli bjelovarske gimnazije sudionici su organizirali prezentaciju. Na početku je sve okupljene pozdravila naša knjižničarka Zdenka Venus-Miklić. Kao voditeljica Projekta istaknula je važnost poticanja učenika na istraživanje vlastitog zavičaja i na upoznavanje s osobama koje su imale važnu ulogu u hrvatskoj kulturi i povijesti. Prezentacija Projekta započela je pregledom hrvatske povijesti 19. stoljeća, koju je pobliže predočila učenica Ana Wellner. O životu i djelovanju primadone Sidonije Erdödy Rubido govorile su Sara Mašić i Kristina Babić, a o preporoditelju Albertu Štrigi Ema Malešić i Ivana Bolkovac. Sa životom istaknutog pjesnika Ljudevita Vukotinovića prisutne su upoznale Lorena Dolački i Ana Wellner, dok je učenica Buga Kranželić istaknula sve pojedinosti o stvaralaštvu istaknutog preporoditelja Ferde Rusana. Sa stvaralaštvom Petra Preradovića prisutne je upoznala Mia Šelović, o Antunu Nemčiću govorila je Ena Horvat, a o Fortunatu Pintariću Sara Kovačević. Preporoditeljima s terenske nastave pridruženi su još i dvojica poznatih pjesnika, Tomo Blažek i Ivan Trski, o kojima su govorile Hanna Horvat i Lucija Pranjić. Prezentaciju Projekta dodatno su upotpunili učenici Magdalena Magdić, Magdalena Rajić, Dorothy Šimotić i Miran Topljak recitacijama Vukotinovićevih, Preradovićevih, Nemčićevih i Blažekovih stihova. Nikolina Basta otpjevala je „Još Hrvatska ni propala“, a Ivona Galkowsky, Lucija Pranjić i Jurica Bajević „Oj talasi“. Program je uljepšao i maturant Luka Rasinec odsviravši Pintarićeva „Dudaša“.
Učenici će s dijelom projekta „TRAGOM NAŠIH PREPORODITELJA“ sudjelovati i na Danima Ivana viteza Trnskog u Novoj Rači.

Suradnička nastava

E-mail Ispis PDF

Bjelovarska Gimnazija, 13. godinu zaredom u suradnji s partnerima, Gimnazijom Nova Gradiška, a potom, od 2007. i Gimnazijom iz Požege, provode jedinstveni, pionirski projekt suradničke nastave. Ovim projektom željeli smo zajednički prevladati probleme u planiranju i izvođenju nastave kako to danas predviđa model kurikuluma.
Ove godine, 15. svibnja, domaćin susreta triju škola bila je Gimnazija Nova Gradiška. Naša je škola u formi debate nastojala prikazati kontekstualizirano učenje, odnosno hermeneutički pristup temi ''Obitelj pred izazovima''.

P1240027c

Sudionici debate bili su učenici drugih i trećih razreda: Stjepan Borak, Lovro Čanić, Luka Ćorić, Josipa Delija, Hrvoje Despetović, Iva Đalog, Dinko Ezgeta, Uršula Frćo, Dorotea Jelić Balta, Petar Krznarić, Dominik Majstorović, Laura Miletić, Mirna Mrazović, Klara Pavić, Elizabeta Raič, Marija Šiprak, Vina Vidošević i Iva Vrabac.
Evaluacija je pokazala visok stupanj zadovoljstva učenika s obzirom na uložen trud u pripremi debate, kao i činjenicom da su uspjeli motivirati publiku koja se živo uključila u polarizirane slike kojima smo htjeli podvući osnovnu tezu teme da je obitelj osnovna gradivna stanica društva.
Gotovo svi učenici, uključujući stručne suradnike i ravnatelje Gimnazija, izrazili su potrebu nastavka ovog Projekta.
 „Iskustvo koje su nastavnici i učenici novogradiške, bjelovarske i požeške Gimnazije stekli kroz projekt suradničke nastave iznimno je dragocjeno, jer nam koristi u svakodnevnoj praksi i prilagođavanju budućem kurikularnom pristupu nastavi“ , kaže ravnatelj naše Gimnazije, profesor Želimir Vujić.

Ažurirano: Utorak, 23 Lipanj 2015 21:09

Bilateralno Comenius školsko partnerstvo Gimnazije Bjelovar i Pantarijn Wageningen

E-mail Ispis PDF

ampeu logo maliComenius školska partnerstva provode se u sklopu Comenius programa koje financira Agencija za mobilnost i programe EU. Projekt u kojem sudjeluje Gimnazija Bjelovar ulogo EN suradnji s Pantarijn Wageningen bit će realiziran kroz dvije školske godine (2013./2014. i 2014./2015.) Službeni jezik projekta je engleski. Nositelj i koordinator projekta je Gimnazija Bjelovar. Odobrena sredstva za realizaciju projekta i mobilnosti sudionika su 22 500,00 € za sudionike iz Hrvatske i 25 000,00 € za sudionike iz Nizozemske. Akronim projekta je BIKE (Become Involved and Keep Environment). Cilj projekta je potaknuti naše učenike da više koriste bicikl kao prijevozno sredstvo. U tom dijelu će nam pomoći naši partneri iz Nizozemske kojima je svakodnevno korištenje bicikla način života. Budući da projekt uključuje i mobilnosti učenika, naši bi učenici nakon posjeta Nizozemskoj mogli kroz svoja iskustva doprinijeti razvoju biciklističke infrastrukture na području grada Bjelovara. Želimo potaknuti naše učenike da se aktivno uključe u gradska zbivanja i da izraze svoj stav u smislu potreba mladih u gradu Bjelovaru. Ovim projektom želimo promovirati tradicijsku baštinu svog kraja. Poseban naglasak kod Bilateralnih Comenius projekata je učenje jezika (nizozemski, hrvatski i engleski).
U sklopu programa, učenici Gimanzije Bjelovar izradili su i web stranicu.
Nakon završetka projekta namjeravamo izdati trojezičnu brošuru s biciklističkim rutama na širem području grada kojom bi promovirali i turističku ponudu našeg kraja.

This project has been funded with support from the European Commission.

This publication reflects the views only of author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Ažurirano: Ponedjeljak, 11 Studeni 2013 21:21

Izvannastavne aktivnosti

Kontakt

Tajništvo: 043.241.578    
043.220.946    
Psiholog i pedagog: 043.221.310    
Zbornica: 043.220.945    
Ravnatelj: 043.241.088                
Fax:     043.220.946

Email: ured@gimnazija-bjelovar.skole.hr