Gimnazija Bjelovar u Muzeju krapinskih neandertalaca

E-mail Ispis PDF

Učenici/ce trećih razreda Gimnazije Bjelovar, pod mentorstvom profesorica Željke Holjević i Jadranke Lusavec 29. listopada 2019. godine upoznali su se s najvećom zbirkom fosilnih ostataka neandertalaca ( od oko 80 neandertalaca ) na svijetu, koji nam se s ove točke gledišta doima kao  tajanstvena prapovijest naše civilizacije. Riječ je naravno o nalazištu Hušnjakovo brdo u Krapini, gdje je D. G. Kramberger dokazao da se radi o pračovjeku i dao potporu teoriji evolucije.
Razgled samog muzeja djeluje poput putovanja u «vremenskoj kapsuli», gdje je zorno prikazan nastanak svemira, pa time i naše planete i svih oblika života na njoj u samo 24.00 sata. Učenicima/ama je bilo zanimljivo pa čak pomalo i frapantno što su saznali nove informacije i razbili predrasude o načinu života i stupnju razvijenosti neandertalaca.
Zanimljiva informacija koja se svima usjekla u pamćenje je da su krapinski neandertalci živjeli u toplom razdoblju, između ledenih doba, kada su temperature bile više i za 5 stupnjeva od današnjih. Potom da su neandertalci bili prvi praljudi koji su pokapali svoje mrtve i imali svoju ideju o zagrobnome životu, te da usprkos što nisu razvili govor sličan našem, imali su sposobnost govora čemu u prilog govore genetska istraživanja.
U prehrani koja se bazirala na mesu životinja, veliki značaj je imala i biljna hrana. Tako da su biljke osim u prehrani koristili i u medicinske svrhe, što upućuje na činjenicu da su se brinuli jedni za druge u zajednici u kojoj su živjeli.

Spoznaje o neandertalcima učenici/ce su produbili kroz radionicu « Lubanje hominina». Kroz ovu paleoantropološku radionicu učenici/e su proučavali/e replike lubanja različitih vrsta i rodova izumrlih ljudskih predaka. Nakon  sažete i jasne prezentacije sudionici/e su proučavali/e  šest replika poznatih fosilnih lubanja, te odgonetavali nazive kojoj  lubanja pripada, i mogući izgled lica.  Na osnovi radionice, učenici/ce su došli/e do zaključka da su neandertalci bili anatomski  sličniji  modernom čovjeku, te su se iznenadili do sada vlastitoj predrasudi koju su imali da su ovi nomadi kamenog doba bili pogrbljena i neinteligentna bića.    
Ovakav interaktivan pristup učenju i međupredmetna korelacija uvelike pridonosi efikasnijoj nastavi, usvajanju nastavnog sadržaja, ali i oblikovanju stavova i usvajanju životnih vrijednosti.
Jer, evidentno je da hodajući kroz postav muzeja uviđa se kako je čovjek samo mali dio velikog svemira i prirode o kojoj ovisi. Muzej krapinskih neandertalaca vodi  na put evolucije – kozmičke, kemijske, biološke i kulturne, od početka stvaranja svemira do modernoga doba.


Izvannastavne aktivnosti